• DEKLARACIJA VINA: Feudalizam u ime naroda

    January 4, 2017 // 1 Comment »

    Sve, što ste želeli da saznate o našim vinima, a Zakon vam to nije dozvolio
    (na primeru moje prepiske sa Ministarstvom)

    U velikoj smo žurbi ovih dana: konačno lansiramo web stranicu samo za vina i vinariju (blog ostaje medij kulture vina i baza znanja), uvodimo jedinstven dizajn etiketa, pripremamo javni nastup, prezentacije naših (novih) vina. Krajnje je vreme, od samog početka (2008) još ni jednom nismo se predstavili. U ovoj gužvi sve se takmiči sa vremenom. Nekoliko faktora deluju u suprotnim pravcima. Za vina, s obzirom na stil koji negujemo, uvek je rano da ih plasiramo, za tržište, uvek je već kasno, kada se javimo… Mnogo strpljenja i nestrpljenja, razumevanja i istrajavanja, konsultacija, odluke, korekcije odluka i sve to u podrumu, u porodici, konačno, mi smo porodična vinarija.

    Lansiramo ukupno pet vina, kroz tri naslova: Žofi – Cabernet Sauvignon (2013, 2014 i 2015), Dora Bora – Cabernet 2014-Merlot 2015, i famozni Chardonnay (ime još inkognito). Žofi 2013 je već u prodaji, ali sada menja ruho. Za predstavljanje naše ukupne filosofije vina, tu su naravno još tri etikete, one koje su garantovano ilegalne: vina podzemlja, vina, koja ni teoretski ne mogu dobiti zeleno svetlo našeg famoznog Zakona o vinu: Zablato, banatski šiler, oranž vino Cuvee muskat i desertno vino suvarka, Aszu, čiji proces proizvodnje traje 4 godine. Za onih pet smo klekli pred svim zakonima i platili potreban ceh: samo hemijska analiza vina je 15.000 dinara po etiketi! (more…)

    Posted in Wine

    KAKO UČITI o VINU: DIONIS vs. DIOGEN … odvojite emocije od činjenica…

    January 18, 2016 // Comments Off on KAKO UČITI o VINU: DIONIS vs. DIOGEN … odvojite emocije od činjenica…

    (post preuzet i preveden sa sajta http://www.winepros.org/)

    Svaka zdrava punoletna osoba može uživati u senzualnim i psihičkim zadovoljstvima umerenog konzumiranja vina. To ne zahteva nikakvo znanje ili veštinu osim prinošenja čaše usnama i gutanju. Međutim, sav senzorni doživljaj vina može se preobraziti iz prostog u produbljeno uživanje uz samo malo znanja o tome kako čovek doživljava „okus“ i osnovno razumevanje razloga zašto vino može imati toliko različitih varijacija ukusa.

    image1Kada sam počinjao da degustiram vina, beše širok izbor veoma različitih ukusa, brendova, vrsta, godišta i regiona, zaželeo sam da saznam ZAŠTO? (more…)

    Posted in Tehnologija vina, Wine

    Kakvo je to ŠILER (Schiller, Schilcher, Siller) – vino?

    January 21, 2012 // 1 Comment »

    Vina po osnovnoj podeli – ne razmatrajući stilove, suvoću i poreklo – prepoznajemo pre svega po boji. Nekako se za vrstu vina po boji lepe i ostali atributi, najviše običajno, što zavisi gde se ova priča priča. Kod nas, bela vina su pre svega reduktivna, sveža, voćna i pitka.

    Crvena vina (ili crna vina) su puna, suva, uvek umereno opora, ponekad „teška“, pa se piju samo uz hranu od crvenog mesa, roštilje, divljači i veoma zrele sireve. Roze vina mi prepoznajemo kao laka, lepršava, veoma voćna, ponekad mirišljava, ponekad sladunjava, ali uvek sasvim malo opora vina, koja se pijuckaju u društvu neobavezno. Intenzitet boje roze vina varira od veoma svetlih nijansi do skoro intenzivne crvene, naravno uvek prozirne. Što se same boje tiče, ona je nekad „boja ljuske crnog luka“, nekad boja soka od maline, boja ciklame, ružičasta, boja latica cveta šipka. Ali, ponekad je intenzitet crvene boje takav, da se vino providi tek kada je u čaši. Ovakva vina se kod nas (pa i u centralnoj Evropi) kvalifikuju kao ŠILER VINA. (more…)

    Posted in Tehnologija vina, Wine

    BARRIQUE – U čemu je tajna?

    January 10, 2012 // Comments Off on BARRIQUE – U čemu je tajna?

    Moda, ili stil vina? Rekao bih: i jedno i drugo. Činjenica je, da sam godinama probajući razna vina ustanovio da mi prija ukus hrasta u vinu, a kasnije sam se oduševio, pa i zaljubio u arome barika. Danas za mene je to pečat kvaliteta, i uvek novi doživljaj, kada degustiramo.

    Koliko je to bila atrakcija pre desetak godina, toliko je to danas deo uobičajenih postupaka da se dobije u kvalitetu, i da se dodvori profinjenom ukusu kupaca vrhunskih vina. Danas možemo naći boce sa etiketama, gde je sasvim malim slovima, uzgred navedena činjenica da je vino odležavalo i u barik buradima. Jedno se međutim nije promenilo: odnos cena. Barik vino je po pravilu i do dva puta skuplje od istog vina, koje nije barikirano. Da to nije cena mode, a i neke veoma važne okolnosti barikiranja pokušaću otkriti ovim pisanjem.

    (more…)

    Posted in Tehnologija vina, Wine

    HRAST Veličanstveni

    October 25, 2011 // 1 Comment »

    Sazrevanje vina u hrastovim buradima

    Da, naš podrum se opredelio u startu za vina, koja će odležavanjem u hrastovim buradima godinama biti sve bolja. Veliki izazov, velika odgovornost, ali je doživljaj degustacije takvog vina nezamenjiv i nezaboravan.

    Hrast je vezan za vino istorijom. Kako je čovek otkrio tajnu vina, tako je otkrio i značaj hrastovog drveta. Vino je živo biće – kao i čovek -, rađa se, bude mlado, sazreva, kada najviše daje i pokazuje, a zatim ostari i umire. Neka se vina piju mlada, i ona nikad neće sazreti. Tim vinima hrast nije ni potreban. Tek vina, kojima je potrebno vreme da promene svoju strukturu, da se razviju arome, da se stabilizuju, ona trebaju pomoć za dugovečnost. Ova dugovečnost dolazi direktno od hrasta, i to uticajem tanina, jedinjenja, kojima je hrast veoma bogat, ali i uticajem same strukture materijala hrasta, od čega su burad sačinjena. Isti ti tanini utiču i na dugovečnost živog stabla hrasta, pa i na postojanost predmeta od ovog plemenitog materijala. (more…)

    Posted in Tehnologija vina, Wine

    Njeno Veličanstvo ŠARDONE, selection 2009

    April 30, 2010 // 1 Comment »

    O berbi godine gospodnje 2009 moglo bi se posebno pisati, s obzirom, da je procena bila više nego izvikana: možda čak bolja godina od 1968, koja je bila proglašena za wintage of the century, u našem regionu. Što se tiče našeg vinograda, rod je bio izuzetan: šećer u širi kabernea bio je 23%, što je za 3% više od brilijantne prethodne (2008) godine. Šardone je prva, devičanska berba 2009, i dala je širu sa 24% šećera, što je prevazišlo naša očekivanja. Brali smo je u punoj zrelosti, čak poneki čokot je dao i kasnu berbu. Količina roda ograničena, grozdovi jedri, zdravi. Iako smo krenuli putem odabira (selection), praktično nije bilo šta probirati. Materijal je bio fantastičan, ostalo je da se opredelimo: kakvo vino napraviti, pošto je ovo prvi put da imamo oficijelno belo vino, i upravo krećemo u doživljaj zvani ŠARDONE.

    “Svetu preti šardonizacija!”- slogan je, koji još uvek odjekuje u krugovima vrhunskih ocenjivača vina. Mnogima je neshvatljivo, da ova sorta može parirati, pa i pobediti tradicionalni svet Rizlinga, doskoro kraljicu belih vina! Činjenica reinkarnacije i novog osvajanja tržišta ove stare francuske sorte dolazi iz novog sveta, iz Australije, i još više iz Amerike, Kalifornije. Ipak, tradicionalno, najbolji Šardone proizvodi se u Francuskoj, i to u Burgundiji. Ali burgundski tip vina nije za svakog, nije za sve prilike, i nije uvek za upoređivanje sa drugim ili istim vinima iz drugih vinorodnih krajeva. (more…)

    Posted in Tehnologija vina, Vinograd, Vinski podrum, Wine